OTOK KRK, najsjeverniji i najveći jadranski otok, smješten je u Kvarnerskom zaljevu.
Površina otoka Krka iznosi 405,78 km2. Uz otok Krk nalazi se i nekoliko manjih otočića, kao što su Sv. Marko na sjeveru otoka, Plavnik, Kormat i Košljun na jugozapadu, te Prvić, Galun i Zec jugositočno od otoka Krka. Najznačajniji među njima je otočić Košljun kao prirodni i kulturni fenomen.
Mjesta: Otok Krk u satavu je Primorsko-goranske županije i podjeljen je na Grad Krk i šest općina;
Punat,
Baška, Dobrinj,
Malinska,
Omišalj i
Vrbnik. Na otoku živi 16.400 stanovnika.
Reljef je krški, sa zanimljivim krškim oblicima; špiljama i pećinama (Biserujka kod Dobrinja), dolcima i škrapama. Središnjim djelom otoka pružaju se plodna polja. Obala je razvedena, s brojnim zaljevima, uvalama i šljunčanim plažama.
Prometna povezanost: Slobodno možemo reći da je otok Krk najdostupniji otok u Hrvatskoj. Na Krk možete doći autom, autobusom, brodom i avionom, a najbliži željeznički kolodvor nalazi se u Rijeci (56km). Od 1980. godine Krk je mostom povezan sa kopnom. Sa Krka voze trajekti prema otoku Cresu i Rabu (lipanj-rujan). Aerodrom Rijeka smješten je u blizini Omišlja na otoku Krku i povezuje naš otok sa brojnim europskim gradovima.
Klima: Otok Krk se nalazi u pojasu umjerenog i blagog mediteranskog podneblja. Prosječna
ljetna temperatura zraka iznosi 26°C, površinska temperatura mora u razdoblju lipanj-rujan viša je od 23°C. Najučestaliji vjetrovi su bura, jugo i maestral. Otok Krk ubraja se i u najsunčanije dijelove Europe sa 2500 sunčanih sati u godini.
Flora i fauna: Raznolikost reljefa i povoljni klimatski uvjeti stvorili su uvjete za razvitak više od 1300 različitih biljnih vrsta. . U središnjem i zapadnom djelu otoka prevladavaju šume, te uzgojene kulture mediteranskog voća i povrća, vinograda i maslinika. Sjeverni i južni dio otoka čine kamenjari i pašnjaci. Posebnost krčkoga krajolika čine terasasti suhozidi (gromače) i pastirski mrgari, sačuvani na krševitim zaravnima iznad Bašćanske udoline.
Plaže: Briga o očuvanju okoliša vodi se neprekidno i sustavno. Potvrda su brojne plave zastave koje se vijore na plažama u gradu Krku, Baški, Malinskoj, Nivicama, Omišlju te u Marini Punat.
U Europi se već trinaest godina uspješno provodi program zaštite okoliša mora i priobalja pod nazivom Plava zastava za plaže i marine. Nositelj i međunarodni voditelj programa je Europska zaklada za okolišni odgoj i obrazovanje (Foundation for Enviromental Education in Europe - FEEE), utemeljena 1981. godine pri Vijeću Europe. U program je danas uključeno preko dvadeset država kojima je turizam jedan od strateških ciljeva.
Plava zastava simbolizira očuvan, siguran i ugodan okoliš namjenjen odmoru, zabavi i rekreaciji, dobro razrađen sustav gospodarenja obalnim područjem i održivi razvoj u turizmu. Nositi Plavu zastavu za plažu i marinu znači vrhunsku turističku promidžbu, koja se temelji na visokoj kakvoći usluge, čistoći mora i obale te opremljanosti i uređenosti plaža.